ADRESA
PRATITE NAS

Neisplaćene zarade: Prava zaposlenih i postupak naplate

Sadržaj

Zarade predstavljaju osnovni izvor prihoda za većinu građana Republike Srbije. Kao ključni pokazatelj ekonomske stabilnosti i životnog standarda, one reflektuju stanje na tržištu rada, produktivnost privrede, ali i šire društveno-ekonomske faktore.

Jedno od osnovnih prava zaposlenih je pravo na odgovarajuću zaradu. Neisplaćene zarade su jedan od najčešćih problema sa kojima se zaposleni suočavaju u radnom odnosu. Pored toga što neisplaćena zarada direktno utiče na egzistenciju zaposlenih, ovaj problem posledično dovodi do poremećaja odnosa zaposlenog i poslodavca što utiče na proces rada, a u krajnjem može dovesti i do pokretanja sudskog spora prema poslodavcu.

Isplata zarade

Zaposleni ima pravo na zaradu koja se utvrđuje u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu. Zakonom su propisani osnovni elementi zarade, dok se opštim aktom, odnosno ugovorom o radu bliže uređuju elementi na osnovu kojih se određuje visina zarade zaposlenog. Ugovor o radu pored ostalog, sadrži: novčani iznos osnovne zarade na dan zaključenja ugovora o radu, elemente za utvrđivanje osnovne zarade, radnog učinka, naknade zarade, uvećane zarade i druga primanja zaposlenog, rokove za isplatu zarade i drugih primanja.

Pod pojmom „zaradaˮ u smislu Zakona o radu podrazumeva se bruto zarada koja u sebi sadrži doprinose i poreze iz zarade koje plaća zaposleni. Zarada za obavljeni rad i vreme provedeno na radu sastoji se od: osnovne zarade; dela zarade za radni učinak; uvećane zarade.

Osnovna zarada se definiše kroz koeficijent posla, vrednosti radnog časa i broja ostvarenih časova rada u mesecu. U tom slučaju, opštim aktom se utvrđuju pojedinačni koeficijenti za sve zaposlene, vrednost radnog časa, kao i da li se mesečno osnovna zarada određuje na osnovu ostvarenih sati rada u mesecu ili prosečnog broja časova rada u mesecu. Poslodavac može osnovnu zaradu da definiše u odnosu na grupu poslova na mesečnom nivou ili po radnom času. Ako je osnovna zarada definisana kroz koeficijent posla i osnovice tada je koeficijent posla opredeljen karakterom posla odnosno stepenom složenosti posla i stepenom odgovornosti. Ako se osnovica utvrđuje prema radnom času potrebno je da se opredli da li ista zavisi od ostvarenih časova rada ili prosečnog broja radnih sati u toku meseca. Opštim aktom poslodavca treba da budu jasno definisani elementi za utvrđivanje radnog učinka zaposlenog, odnosno elementi za umanjenje ili uvećanje osnovne zarade po osnovu radnog učinka, kao i procenat uvećanja, odnosno umanjenja po tom osnovu.

Naknada zarade

Zakon o radu predviđa pravo zaposlenih na naknadu zarade za vreme odsustvovanja sa rada na dan praznika koji je neradni dan, godišnjeg odmora, plaćenog odsustva, vojne vežbe i odazivanja na poziv državnog organa. Za vreme kada ne radi, tj. odsustvuje s rada iz opravdanih razloga zaposleni ima pravo na naknadu zarade koja se obračunava na osnovu prosečne zarade u prethodnih dvanaest meseci.

U slučaju privremene sprečenosti za rad, visina naknade zarade iznosi 65% od osnova za naknadu zarade, a osnov predstavlja prosečna zarada koju je osiguranik ostvario u prethodnih dvanaest meseci pre meseca u kojem je nastupila privremena sprečenost za rad. Naknadu zarade u visini od 100% od osnova zaposleni ostvaruje ukoliko je privremena sprečenost nastala usled povrede na radu i profesionalne bolesti. Naknadu zarade za vreme privremene sprečenosti za rad isplaćuje poslodavac za prvih 30 dana te sprečenosti, a za dužu sprečenost od 31-og dana pa nadalje naknada zarade se isplaćuje na teret sredstаva zdravstvenog osiguranja.

Prava zaposlenih u slučaju neisplaćene zarade

U slučaju da poslodavac kasni sa isplatom zarade, zaposleni imaju zakonom garantovana prava. Iako je najdelotvornije sredstvo za zaštitu, tužba radi isplate duga na ime neisplaćene ili manje isplaćene zarade, savet je zaposlenima da se pre utuženja obrate pisanim putem poslodavcu sa zahtevom za obaveštenje o razlozima kašnjenja isplate i rokom u kome će zarada biti isplaćena. Ako se poslodavac ogluši o ovaj zahtev zaposleni ima pravo na sudsku zaštitu radi isplate pripadajuće zarade sa zakonskom zateznom kamatom. Postupak radi isplate pripadajuće zarade, naknade zarade ili razlike do iznosa pripadajuće zarade i naknade zarade podrazumeva obavezu tužioca da dokaže iznose tražene tužbom, što se neretko i pre utuženja čini nalazom i mišljenjm veštaka ekonomsko-finansijske struke. Na tuženom poslodavcu je da dokaže da je isplata zarade izvršena, što ako ne učini sud presudom usvaja tužbeni zahtev tužioca i obavezuje poslodavca da pored glavnog duga zaposlenom isplati i zakonsku zateznu kamatu kao i da na ime pripadajućih iznosa zaposlenom uplati poreze i doprinose za obavezno socijalno osiguranje.

Neisplaćena zarada i faktički rad

Pravo na pravičnu naknadu za obavljeni rad kod poslodavca imaju i lica koja nisu u statusu zaposlenih jer nisu u radnom odnosu kod poslodavca ukoliko su bila u faktičkom radu, odnosno ukoliko su rad obavljali kod poslodavca na način da je ovaj rad imao sva obeležja i karakteristike radnog odnosa. Ne samo da ima pravo na pravičnu naknadu, zaposleni koji je kod poslodavca obavljao rad sa obeležjima radnog odnosa ima pravo i na uplatu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje i isplatu naknade troškova za dolazak i odlazak sa rada.

Više o ovome možete pročitati u našem blogu faktički rad kao radni odnos.

Obaveze poslodavca

Poslodavci su zakonski obavezni da isplaćuju zarade u skladu sa ugovorom o radu i zakonom o radu. Pored toga što mogu da se suoče sa tužbom i sudskim postupkom, posledica neredovnih isplata je i gubitak reputacije odnosno narušen ugled poslodavca.

Prilikom isplate zarade i naknade zarade poslodavac je dužan da zaposlenom dostavi obračun najkasnije do kraja meseca za prethodni mesec. Obračun je nužno dostaviti i za mesec za koji nije izvršena isplata zarade, tj. naknade zarade, uz navođenje razloga zbog kojih isplata nije izvršena. Uz obračun je u tom slučaju nužno dostaviti i obaveštenje da nije izvršena isplata zarade, tj. naknade zarade i razloge zbog kojih nije izvršena isplata. Obračun zarade može se dostavljati zaposlenom u elektronskoj formi, ali samo kad je zarada, odnosno naknada zarade isplaćena.

Sadržaj obračuna zarade propisan je Pravilnikom o sadržaju obračuna zarade, tj. naknade zarade.

Preporuke za zaposlene

  • Čuvajte kopije svih ugovora o radu, aneksa ugovora o radu, platnih listi, rešenja i svih akata koje Vam poslodavac dostavlja za vreme radnog odnosa;
  • Ne odlažite pokretanje postupka zaštite svojih prava, imajući u vidu da sva potraživanja iz radnog odnosa zastarevaju u roku od tri godine od dana nastanka obaveze;
  • Obratite se advokatu za stručnu pomoć.

Zaključak

Neisplaćene zarade nisu samo finansijski problem već i pitanje osnovnih ljudskih prava. Dok god ovaj problem ostaje prisutan, važno je da zaposleni budu informisani, da znaju svoja prava, rokove u kojima mogu ova prava da štite pred sudom te da budu aktivni u borbi za svoja prava.

Ukoliko vam je potrebna pravna pomoć ili dodatne informacije, slobodno nas kontaktirajte putem emaila na kancelarija@advokatinis.com ili preko naše kontakt forme. Tu smo da vam pomognemo!

Napomena: Stavovi koje je autor izneo u ovom stručnom članku predstavljaju shvatanja autora teksta, koja se zasnivaju na tumačenju autora i propisima važećim u trenutku njegovog objavljivanja, i ne predstavljaju obavezujuće instrukcije. Ovaj članak predstavlja autorsko delo, koje se bez dozvole autora ne može objavljivati u celini ili u pojedinim njegovim delovima.